Interkulturalni odgoj i obrazovanje nezaobilazan je činitelj u procesu međusobnog upoznavanja, razumijevanja različitih kultura, kao i uspostavljanja pozitivnih relacija među različitim kulturama. Brojnost teorijskih rasprava, istraživanja i normativnih tekstova o kulturnim razlikama, multi/interkulturalizmu i multi/interkulturalnom obrazovanju u posljednjih četrdesetak godina nedvojbeno potvrđuje važnost pitanja unapređenja odnosa među različitim kulturama putem multi/interkulturalnog obrazovanja. Unatoč tomu, na našem je području dostupno vrlo malo literature s toga područja odgoja i obrazovanje. Iako se sve više nastavnici susreću sa različitostima u svojim učionicama, ne postoji sustavno  objedinjeno teorijsko i praktično znanje koje bi nastavnicima dalo odgovor na pitanje: Kako poučavati o različitostima? Kontinuirano se javnost informira o građanskom odgoju i obrazovanju, praksi i programima. Stoga je važno da postoji jedno mjesto gdje će studenti, nastavnici, učenici i tvorci obrazovnih politika moći pronaći teoriju, istraživanja, primjere iz prakse kao i odgovore na važna pitanja kako je različitost u hrvatskom obrazovnom sustavu povezana s teorijskim i istraživačkim spoznajama. Interkulturalni odgoj i obrazovanje iz perspektive nastave značio bi oblikovanje takvog suživota u kojemu razlike u vjeri, spolu, nacionalnoj pripadnosti, socijalnom podrijetlu ili kulturnoj različitosti ne bi smjele biti povod za segregaciju učenika i učitelja.U knjizi se stavlja  naglasak na učenje o drugim kulturama, o potrebi osvještavanja i oslobađanja od stereotipa, predrasuda i etnocentrizma, zagovaraju se  sveobuhvatne promjene kurikuluma i školske organizacije te se multi/interkulturalno obrazovanje usmjerava prema osiguranju društvene pravde kroz interkulturalni dijalog i društvenu akciju. Poseban naglasak daje se na  brojna istraživanja i primjere iz nastavne prakse koji će svim sudionicima nastavnog procesa omogućiti razvoj interkulturalne osjetljivosti i komunikacije, a u sklopu rasprava o razvoju interkulturalne kompetencije kod nastavnika kao pretpostavke razvoja takve kompetencije kod učenika.  Govori se o važnosti uvođenja Građanskoga odgoja i obrazovanja u nastavni proces, popraćeno primjerima i  istraživanjima iz nastavne prakse. O autorici:Dr. sc. Marija Sablićrođena je 30. ožujka 1978. godine u Požegi. Godine 2000. diplomirala je na Pedagoškom fakultetu u Osijeku i stekla naziv diplomirane učiteljice razredne nastave.  Magistarski rad teme „Obrazovanje za interkulturalne  odnose“ obranila je 2004. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorski rad na temu „Sukonsturkcija interkuturalnog kurikuluma“ obranila je 2009. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Autorica je i suautorica brojnih znanstvenih i stručnih radova. Suautorica je knjige Projektno učenje.  Voditeljica je znanstvenog projekta „Visokoškolska ustanova i osnovne škole u regiji kao partneri u osposobljavanju budućih učitelja za izvođenje aktivnosti iz kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja“ financiranoga od strane Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.  Suradnica je na nekoliko projekata: Interkulturalni kurikulum i obrazovanje na jezicima nacionalnih manjina, financiran od MZOŠ-a R Hrvatske. Bilateralni znanstveni projekt  Interkulturalni kuriklum i europske vrijednosti (Filozofski fakultet u Zagrebu i Filozofski fakultet u Nikšiću) te na projetu „Izgradnja zajednice prijatelja djece“ financiran od Europske unije, a nostielj je Europski dom Slavonski Brod. Članica je Hrvatskog pedagogijskog društva i IAIE-e. Trenutno je nastanjena u Osijeku, udana je i majka je troje djece. Stranica: 320 Dimenzije: 15 x 23 Jezik: Zagreb Pismo: Latinica Stanje: Nova knjiga Uvez: Tvrdi Godina: 2014